Blog

Organski otpad

by in Reč struke 27 јануар, 2019

Velike količine organskog g otpada svadnevno nastaju npr. pri pripremi hrane u domaćinstvima. Velike količine kore od krompira, banana, jabuka, soca od kafe, ostataka od čaja i koječega još u tonama svakodnevno završava na deopinijama sa ostalim (uglavnom) neorganskim otpadom. Nažalost u našoj zemlji, i dalje nema selektovanja otpada pri samom odbacivanju otpada, već se bez obzira o kojoj se vrsti otpada radi sve zajedno otprema i kao takav odvozi na deponije. Prema tome, naša najplodnija zemljišta se upravo nalaze na deponijama, gde se godinama razgrađuje pored neorganskog i organski otpad pri čemu nastaje najplodnije zemljište, koje je tu zarobljeno i (nažalost po svemu sudeći trajno) izgubljeno. Nizak nivo ekološke svesti kod građana prouzrokuje, između ostalog, i nastajanje sve većeg broja divljih deponija. Istovremeno, ogromne količine odbačenog materijala ostaju neiskorišćene, što predstavlja veliki ekonomski i energetski gubitak. Prosečan sastav komunalnog otpada u Republici Srbiji, slično kao i za generisane količine, uglavnom se zasniva na rezultatima nekoliko studija realizovanih u reprezentativnim opštinama, s obzirom na to da veoma mali broj opština sprovodi redovnu analizu morfološkog sastava otpada. Poređenjem sastava otpada za EU (15 zemalja), SAD i Srbiju uočava se da je biorazgradiva komponenta otpada najzastupljenija u Srbiji. Prema podacima World Bank morfološki sastav komunalnog otpada na globalnom nivou je sledeći: biorazgradivi otpad 46 %, papir 17%, plastika 10%, staklo 5%, metal 4%, ostalo 18%. Prema domaćem Zakonu o upravljanju otpadom, biorazgradivi otpad jeste otpad koji je pogodan za anaerobnu ili aerobnu razgradnju, kao što su hrana, baštenski otpad, papir i karton. Prerada biootpada je sve razvijenija u svetu. Ovaj otpad čini skoro trećinu kućnog otada. Biootpad se sakuplja odvojeno i odlaže prema posebnom postupku.

Prema jednoj od studija najveći procenat ispitanika je svestan koristi od učešća u sakupljanju organskog ili biootpada, spreman je da odvaja kuhinjski od ostalog kućnog otpada, gde pri tom najveći procenat ispitanika smatra da bi podela biorazgradivih kesa i kanti imala pozitivan uticaj na ispitanike da prihvate učešće u procesu separacije. Najveći procenat ispitanika je delimično upoznat sa koristima koje donosi sakupljanje i prerada otpada. Ovo je naročito značajno zato što organski otpad sadrži velike količine energije i svojim raspadanjem, razgradnjom ili spaljivanjem ispušta energiju i ugljen dioksid koja kao takva se na najbolji mogući način može iskoristi, pri čemu se čuvaju prirodni resursi i štiti životna sredina. Energija upotrebljiva za današnju civilizaciju se iz biološki razgradivog otpada može dobiti na više načina: proizvodnjom bioetanola, biogasa ili spaljivanjem. Problemi vezani uz dobijanje energije iz biootpada povezani su uveliko sa dobijanjem energije iz biomase. Opšte je poznato kako je ljudska rasa inventivna kada god to politike neke zemlje dopuštaju pa tehnologiju koja je rezervisana za otpad koriste i za neke druge – moralno nedopustive prakse. Stoga je veliki broj zemalja zbog potreba održivog razvoja svojih zajednica doneo i sprovodi veliki broj formalno-pravnih akata koji uređuju ovu oblast, a u cilju očuvanja svojih prirodnih resursa, te očuvanja, zaštite i unaprađenja životne sredine.

Dr Vladimir Filipović, Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“