Strano tržište
- Početna
- Strano tržište
Većina organskih proizvoda iz Srbije izvozi se na tržište EU, SAD i Japana. Tražnja za određenim brojem srpskih proizvoda, (bobičasto voće, prerađeno voće i povrće, pečurke), premašuje ponudu.
Za izvoz na strana tržišta potrebno je da sertifikacija izvršena na osnovu standarda zemalja na čije tržište se izvoze proizvodi (EU, JAS , NOP).
Regulativa EU donekle se razlikuje od Nacionalnog organskog programa SAD-a (mada je u toku 2012.godine došlo do priličnog usaglašavanja) ili Japanske regulative (JAS).
Potražite dodatne informacije kod svoje sertifikacione organizacije, vezano za zahteve i razlike u standardima pre nego što donesete odluku o sertifikaciji. I pored svega, najvažnije je pitanje: kako naći klijente?
Ukoliko želite više informacija kontaktirajte nas na info@serbiaorganica.org.

Globalno organsko tržište nastavlja da raste godinama pa je u 2016. godini dostiglo vrednost od 89,7 milijardi američkih dolara (više od 80 milijardi evra) što je za oko 10 milijradi više u odnosu na prethodnu godinu.
Severna Amerika i Evropa čine udeo od 90% svetskog tržišta (Sahota, 2018).
rgansko tržište u Evropi takođe nastavlja da raste. U 2016. godini poraslo je za 11,4% u odnosu na prethodnu godinu i skoro dostigao 33,5 milijardi evra. Skoro sva glavna tržišta su pokazala dvocifrenu stopu rasta. Francusko organsko tržište poraslo je za 22%, Irsko za 21,8%.
Porast tržišta organskih proizvoda u pojedinim državama 2015. – 2016. god.
Sjedinjene Države su vodeće tržište sa 38,9 milijardi evra, a zatim slede Nemačka (9,5 milijardi evra) i u te dve države je u 2016. godini tržište poraslo za 5% u odnosu na prethodnu godinu, slede Francuska (6,7 milijardi evra) i Kina (5,9 milijardi evra) (Sahota, 2017). U 2016. godini, većina glavnih tržišta je nastavila da pokazuje dvocifrenu stopu rasta.
U Evropi su potrošači tokom 2016. godine za organske proizvode trošili 41 eura po osobi, a u Evropskoj uniji 61 evro. Potrošnja po glavi stanovnika za organske proizvode je udvostručena u poslednjoj dekadi u Evropi. U Švajcarskoj je najviši iznos potrošnje po glavi stanvnika od 274 evra. Globalno, evropske države broje najveći udeo prodaje organske hrane u odnosu na ukupni procenat potrošnje hrane. Danska ima najveći udeo potrošnje organske hrane u svetu od 9,7%.
Potrošnja orgnskih proizvoda po glavi stanovnika u EU u 2016. godini
Organska hrana je postala deo globalnog trenda u načinu života, zdravlju i održivosti. Za ovu rastuću grupu potrošača organska hrana predstavlja način da obezbede zdrave prehrambene proizvode za sebe i svoje porodice, da podrže manje proizvođače hrane i poljoprivrednike i da zaštite prirodnu okolinu. Sve više se aspekt regionalnosti dodaje ovom konceptu, što rezultira time da idealni proizvod nije samo organski već je i sezonski i proizveden na lokalnom ili bar regionalnom nivou. Ipak, ljudi koji ostaju verni preovladavajućem načinu života zasigurno neće žrtvovati svoje zadovoljstvo i užitak, zbog čega organski proizvodi moraju biti dostupni u istoj meri kao konvencionalni proizvodi. Snažan trend ka organskoj hrani rezultirao je i povećanjem nivoa njenog tržišnog proboja. On je u prošlosti rastao ne samo zbog faktora povećane potražnje već i zbog dostupnosti. Tržišni proboj za proizvode kao što su jaja, hrana za bebe, krompir, sveže mleko i žita je na visokom nivou, ne samo zbog izuzetne potražnje već i zbog toga što je industrija bila u stanju da obezbedi organske proizvode po prihvatljivim cenama (Simić, 2016). Neki proizvodi su se u većini evropskih zemalja pokazali kao vrlo popularni, kao što su jaja tako da su u ukupnom maloprodajnom tržištu u Švajcarskoj, Švedskoj i Francuskoj dostigli udeo (u vrednosti) od preko 20%. Organsko voće i povrće je i dalje popularno među evropskim potrošačima. Posle organskih jaja, najveći tržišni udeo ima organsko povrće što se može videti iz pregleda u tabeli
Proizv. | Austrija | Belgija | Finska | Francuska | Nemačka | Holandija | Norveška | Švajcarska |
Mleko i mlečni proizv. | 10.4 | 2.7 | – | 4.0 | – | 4.1 | 1.9 | 12.6 |
Voće | 10.6 | 3.9 | – | 6.6 | 7.8 | – | 2.34 | 12.9 |
Hleb i pecivo | – | 1.9 | 1.0 | 2.9 | 7.7 | 1.6 | 1.5 | 20.7 |
Jaja | 20.1 | – | 15.4 | 27.0 | 19.4 | 14.1 | 8.1 | 25.5 |
Povrće | 14.4 | 6.0 | 3.92 | 5.4 | 9.7 | 4.13 | 4.3 | 21.2 |
Sir | 8.9 | 1.0 | 1.5 | 1.5 | 4.4 | – | 0.6 | 6.5 |
Mleko | 10.4 | 3.0 | 4.1 | 12.5 | 8.1 | – | 4.3 | – |
Meso i mesni proizv. | 3.55 | 1.8 | 1.10 | 1.60 | 2.5 | – | 0.4 | 5.35 |
Napici | – | – | – | 1.2 | – | – | 0.3 | 3.2 |