Strano tržište

Većina organskih proizvoda iz Srbije izvozi se na tržište EU, SAD i Japana. Tražnja za određenim brojem srpskih proizvoda, (bobičasto voće, prerađeno voće i povrće, pečurke), premašuje ponudu.

Za izvoz na strana tržišta potrebno je da sertifikacija izvršena na osnovu standarda zemalja na čije tržište se izvoze proizvodi  (EU, JAS , NOP).

Regulativa EU donekle se razlikuje od Nacionalnog organskog programa SAD-a (mada je u toku 2012.godine došlo do priličnog usaglašavanja)  ili Japanske regulative (JAS).

Potražite dodatne informacije kod svoje sertifikacione organizacije, vezano za zahteve i razlike u standardima pre nego što donesete odluku o sertifikaciji. I pored svega, najvažnije je pitanje: kako naći klijente?

Ukoliko želite više informacija kontaktirajte nas na info@serbiaorganica.org.

Globalno organsko tržište nastavlja da raste godinama pa je u 2016. godini dostiglo vrednost od  89,7 milijardi američkih dolara (više od 80 milijardi evra) što je za oko 10 milijradi više u odnosu na prethodnu godinu.

Severna Amerika i Evropa čine udeo od 90% svetskog tržišta (Sahota, 2018).

rgansko tržište u Evropi  takođe nastavlja da raste. U 2016. godini poraslo je za 11,4% u odnosu na prethodnu godinu  i skoro dostigao 33,5 milijardi evra. Skoro sva glavna tržišta su pokazala dvocifrenu stopu rasta. Francusko organsko tržište poraslo je za 22%, Irsko za 21,8%.

Porast tržišta  organskih proizvoda u  pojedinim državama  2015. – 2016. god.

Sjedinjene Države su vodeće tržište sa 38,9 milijardi evra, a zatim slede Nemačka (9,5 milijardi evra) i u te dve države je u 2016. godini  tržište poraslo za 5% u odnosu na prethodnu godinu, slede Francuska (6,7 milijardi evra) i Kina (5,9 milijardi evra) (Sahota, 2017). U 2016. godini, većina glavnih tržišta je nastavila  da pokazuje dvocifrenu stopu rasta.

U Evropi su potrošači tokom 2016. godine za organske proizvode trošili 41 eura po osobi, a u Evropskoj uniji  61 evro. Potrošnja po glavi stanovnika za organske proizvode je udvostručena u poslednjoj dekadi u Evropi. U Švajcarskoj je najviši iznos potrošnje po glavi stanvnika od 274 evra. Globalno, evropske države broje najveći udeo prodaje organske hrane u odnosu na ukupni procenat potrošnje hrane. Danska ima najveći udeo potrošnje organske hrane  u svetu od  9,7%.

Potrošnja orgnskih proizvoda po glavi stanovnika u EU u 2016. godini

Organska hrana je postala deo globalnog trenda u načinu života, zdravlju i održivosti. Za ovu rastuću grupu potrošača organska hrana predstavlja način da obezbede zdrave prehrambene proizvode za sebe i svoje porodice, da podrže manje proizvođače hrane i poljoprivrednike i da zaštite prirodnu okolinu. Sve više se aspekt regionalnosti dodaje ovom konceptu, što rezultira time da idealni proizvod nije samo organski već je i sezonski i proizveden na lokalnom ili bar regionalnom nivou. Ipak, ljudi koji ostaju verni preovladavajućem načinu života zasigurno neće žrtvovati svoje zadovoljstvo i užitak, zbog čega organski proizvodi moraju biti dostupni u istoj meri kao konvencionalni proizvodi.  Snažan trend ka organskoj hrani rezultirao je i povećanjem nivoa njenog tržišnog proboja. On je u prošlosti rastao ne samo zbog faktora povećane potražnje već i zbog dostupnosti. Tržišni proboj za proizvode kao što su jaja, hrana za bebe, krompir, sveže mleko i žita je na visokom nivou, ne samo zbog izuzetne potražnje već i zbog toga što je industrija bila u stanju da obezbedi organske proizvode po prihvatljivim cenama (Simić, 2016). Neki proizvodi su se u većini evropskih zemalja pokazali kao vrlo popularni, kao što su jaja tako da su u ukupnom maloprodajnom tržištu u Švajcarskoj, Švedskoj i Francuskoj dostigli udeo (u vrednosti) od preko 20%. Organsko voće i povrće je i dalje popularno među evropskim potrošačima. Posle organskih jaja, najveći tržišni udeo ima organsko povrće što se može videti iz pregleda u tabeli

Udeo učešća organskih proizvoda u maloprodaji odabranih  proizvoda 2016 godine (%)
Proizv. Austrija Belgija Finska Francuska Nemačka  Holandija Norveška Švajcarska
Mleko i mlečni proizv. 10.4 2.7 4.0 4.1 1.9 12.6
Voće 10.6 3.9 6.6 7.8 2.34 12.9
Hleb i pecivo 1.9 1.0 2.9 7.7 1.6 1.5 20.7
Jaja 20.1 15.4 27.0 19.4 14.1 8.1 25.5
Povrće 14.4 6.0 3.92 5.4 9.7 4.13 4.3 21.2
Sir 8.9 1.0 1.5 1.5 4.4 0.6 6.5
Mleko 10.4 3.0 4.1 12.5 8.1 4.3
Meso i mesni proizv. 3.55 1.8 1.10 1.60 2.5 0.4 5.35
Napici 1.2 0.3 3.2
Izvor: Fibl-Ami , istraživanje 2018 1  uključujući voće 2  uključujući voće 3 uključujući jagodičasto i koštičavo voće 4  meso samo 4%    

    https://armyjeeps.net/vegasgg/

    https://www.gas138gacor.com/

    https://gkps.or.id/bimabet/

    https://thaiexpress.co.uk/wp-content/megahoki88/

    https://www.theclaphamnorth.co.uk/wp-content/kdslots777/

    https://www.dragon77.id/

    https://www.jakartacash.org/

    https://www.coin303.info/

    https://www.caspo777slot.com/

    https://www.big77.id/

    https://www.max77.id/

    https://www.autospin88.org/

    https://www.gopek178.net/

    https://www.monsterbolaslot.com/

    https://www.wajik777.id/

    https://www.vegashoki88.info/

    https://www.winslot88link.com/

    https://www.dolar138slot.org/

    http://bigdewa.epizy.com/

    http://dunia777.epizy.com/

    http://kencana88.epizy.com/

    http://koko138.epizy.com/

    http://harmonibet.epizy.com/

    http://bolagg.epizy.com/

    http://mayora88.epizy.com/

    http://ligagaruda.epizy.com/

    http://babe138.epizy.com/

    http://money138.epizy.com/

    http://dog69.epizy.com/

    http://104.223.44.99/

    http://104.223.44.100/

    https://servimenaje.es/garuda999/

    https://toto-slot.voenews.com.br/

    https://www.linkpragmaticdemo.com/

    https://www.livecasinoonline.games/

    https://www.judibolaparlay.id/

    https://www.roletonline.org/

    https://www.slot88rtp.net/

    http://www.marinetimes.ie/batman138/

    https://www.togeltotoslot.com/

    https://dphokathmandu.gov.np/

    https://qldstrawberries.com.au/wp-content/brobet77/

    https://agendamentocadunico.olinda.pe.gov.br/wp-content/ajaib88/