Austrijska iskustva u organskoj proizvodnji
Trećeg dana sajma u organizaciji austrijskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i zaštite životne sredine, Serbia Organice, srpskog Ministarstva poljoprivrede i trgovine i Privredne komore Srbije, u Kongresnom centru održana je konferencija ”Organska poljoprivreda u Austriji”.
Predstavnici austrijskog ministarstva, kao i proizvođači organske hrane, predstavili su zakonsku regulative i opšte uslove za bavljenje organskom proizvodnjom, za koju je iz godine u godinu zainteresovano sve više proizvođača. Tri decenije dug razvoj organske poljoprivrede u Austriji
rezultirao je da danas, od ukupnog broja poljoprivrednih proizvođača, 20% čine proizvođači organske hrane.
Austrijski državni organi obezbeđuju ambijent za razvoj organske poljoprivrede,daju značaj zdravoj hrani, a uz to i omogućavaju dobar profit koji se može ostvariti na tržištu od organske proizvodnje. Zahvaljujući tim efektima, Austrija je danas jedan od lidera u proizvodnji organske hrane.
Zapažena izlaganja na skupu imali su i predstavnici iz naše zemlje. Jelena Milić iz srpskog Ministarstva poljoprivrede i trgovine i Nada Mišković, predsednica Nacionalne asocijacije “Serbia organica”. One su pružile analizu stanja organske proizvodnje u Srbiji i govorile o perspektivama razvoja proizvodnje organske hrane.
Jelena Milić je istakla da je organska proizvodnja u Srbiji još slabo razvijena i uglavnom izvozno orijentisana, dok na našem tržištu ostaje tek deo proizvedenog u zemlji. Zvanični podaci pokazuju da je u našoj zemlji 6.200 hektara pod organskom proizvodnjom ali, prema rečima Milićeve, te površine su u praksi veće. Ona je najavila I donošenje uredbe o korišćenju podsticajnih sredstava za podršku razvoju organske proizvodnje za 2012. godinu, kao i usvajanje Nacionalnog akcionog plana za razvoj organske proizvodnje.
Nada Mišković je iznela podatak da se poslednjih decenija u razvijenim zemljama praktično udesetostručila proizvodnja organske hrane i rapidno povećao broj površina pod organskim proizvedenim biljnim kulturama.
”U Srbiji nemamo dovoljne količine organskih proizvoda koji bi zadovoljili tražnju. Mi nemamo razvijen system koji će informisati proizvođača šta se traži na tržištu. Prvo trebamo da uspostavimo taj sistem, pa tek onda da se okrenemo potrošaču”, rekla je Nada Mišković. Prema njenoj viziji, Srbija će u bućnosti biti ”kao bašta” – zemlja sa razvijenom organskom proizvodnjom, očuvanim biljnim i životinjskim resursima, razvijenim domaćim tržištem ali i značajnim izvozom organskih proizvoda.